Prema prognozama – ljeto će biti pakleno. Koje nas temperature čekaju, samo možemo pretpostavljati, ali planiranje odmora i određivanje destinacije gdje ćemo ga provesti, eh na to možemo djelovati.
S obzirom koje su vrućine zavladale na obali (a zbog onih s kojima ćemo se još susresti), mnogi odabiru destinacije na sjevernijim dijelovima, višim nadmorskim visinama, predjelima punim zelenila (i hlada) ali i s dobrom gastronomskom ponudom, te finim lokalnim vinima u čašama.
Jedna od takvih destinacija, sve više omiljena Hrvatima jest Slovenija, koja mami ponudom ali i prihvatljivijim cijenama. Stanujete li u blizini Zagreba, pogotovo za vikend-bijeg, preporučujemo slovenski Jeruzalem, kojeg još nazivaju i “Slovenska Toskana”. Susrest ćete se s predivnim mjestašcima, sakralnim i povijesnim spomenicima, seoskim gospodarstvima u kojima možete kušati lokalne specijalitete, manjim i većim vinarijama i pomalo skrivenom među brežuljcima slovenskog Jeruzalema i okolice Ormoža – najpoznatijom uljarom ovog dijela Slovenije – Jeruzalem SAT oljarna s tradicijo.
Zdravlje u bočici
Postavimo li bilo kojem nutricionisti pitanje – konzumirati li maslinovo ili bučino ulje, odgovor će zasigurno biti: „I jedno i drugo“. Naime, oba su zdrava, s jedinstvenim i posebnim okusima. U pravilu, bučino nije stabilno na visokim temperaturama, pa ga treba koristiti kao začin, jer se samo tako mogu iskoristiti njegove dobrobiti.
Bučino ulje bogato je oleinskom kiselinom koja snižava “loš” LDL kolesterol i štiti od bolesti srca i krvnih žila. Također je dragocjen izvor vitamina D, E i K te magnezija, željeza, mangana, bakra, cinka i selena. Bakar i mangan važni su za otpornost organizma na stres. Bučino ulje prirodni je “antidepresiv” i zato što obiluje glutaminskom kiselinom koja sudjeluje u stvaranju serotonina, takozvanog hormona sreće.
Od davnina je bučino ulje poznato po protuupalnom i diuretskom učinku. Potiče rad bubrega, ublažava upale mokraćnog sustava, olakšava tegobe s prostatom. Poboljšava probavu, čisti crijeva od parazita te pomaže kod kolitisa i sindroma iritabilnog crijeva. Dokazana je i snažna moć ovog ulja u prevenciji oštećenja bubrega uzrokovanih dijabetesom.
Također povoljno utječe na plodnost i kvalitetu spermija, liječi bolesti prostate, pomaže kod kardiovaskularnih oboljenja, jača imunološki sustav, pomaže kod opeklina, blagotvorno utječe na zdravlje kože i kose, pozitivno djeluje na vid te ublažava stres i podiže raspoloženje, pa ne čudi da je u Slovenskom Jeruzalemu zovu „Prleška viagra“
Od likera do pikantnih grickalica, namaza i kolača
Uz uljaru se nalazi kušaonica u kojoj ćete moći kušati sva ulja koja proizvode, potom slane i slatke namaze (od bučinih koštica i tamne čokolade, bijele, pistacija, s dodatkom limuna, začinskih trava… Nude se i pržene koštice bez dodataka, potom slane, pikantne s čilijem, egzotične s dodatkom vanilije i s još mnogo okusa te na kraju i liker od bučinog ulja!
Ponuda je zaista velika, ali prije nego što se uputite u njihov dućan, svakako pogledajte film i doznajte kako nastaje tradicionalno štajersko bučino ulje, proizvod koji je postao simbol regije i važan dio lokalne gastronomije.
Kako nastaje Prleška vijagra
Naime, za proizvodnju samo jedne litre bučinog ulja, u moraju se u Jeruzalemm SAT oljarna s tradicijo u prosjeku, obraditi 33 bundeve sorte Cucurbita pepo kod koje su koštice bez vanjske bijele ljuske. Od te količine bundeva dobiva se otprilike 2,8 kg suhih sjemenki za obradu (uljara u prosjeku godišnje obradi 200 tona suhih koštica!).
Na početku obrade treba ih dobro isprati, a potom i dobro osušiti (maksimalne vlažnosti do 9 posto), jer se takve mogu sigurno skladištiti i do dvije godine. U uljari se potom za izradu toplo prešanog ulja koštice melju u fino brašno kojem se u miješalici dodaje topla voda dok ne nastane glatka homogena smjese. Potom se smjesu stavlja u kalupe prži, a pržena se smjesa preša da se dobije ulje. Sirovo prešano ulje stavlja se u velike cisterne, gdje se sasvim prirodno (bez ikakvih dodataka ili kemikalija) taloži i pročišćava 14 dana, a potom puni isključivo u staklenke i to tamnije boje da bi se spriječila oksidacija te zadržala kvaliteta, karakterističan miris, okus i dakako, nutritivne vrijednosti.
Za razliku od toplo prešanog ulja, hladno prešano ulje nastaje isključivo cijeđenjem mljevenih koštica bez visokih temperatura, pa je za litru ulja potrebno izdvojiti čak 9 kilograma koštica.
Sve što ste kušali u kušaoni, možete nabaviti u njihovom dućanu koji nudi i proizvode lokalnih gospodarstava, a nakon što napunite košaricu, odajemo vam jednostavan recept za savršen desert: sladoled od vanilije prelijte s bučinim uljem! Savršen spoj!
Tekst: Sunčana Barušić
Foto: Nikola Zoko i Sunčana Barušić
