Na najistočnijem dijelu Zagrebačke županije, samo četrdesetak minuta vožnje od gradske vreve Zagreba, u Graberju Ivaničkom iznad Ivanić-grada nalazi se vinarija Voštinić Klasnić. Stoji na istom mjestu od 1936. godine kada je pradjed Mato posadio vinograd, a vinovu lozu nastavio uzgajati djed Zlatko Klasnić.
On je ujedno i glavni „krivac“ da je Tomislav Voštinić preuzeo brigu oko vinarije nakon što je napustio ugodan i siguran posao i zamijenio ga ovim, u kojem kako kožu – nisi gospodar, već sluga vinograda te surađuješ i boriš se s močnim i hirovitim partnerom – prirodom. U čast djeda, Tomislav je i nazvao vinariju Voštinić Klasnić.
Moderna vinarija
Danas, prema zamislima Tomislava Voštinića te arhitekta Jadrana Kamena, vinarija je preuređena i po svemu posebna.
Okružena je tišinom i predivnom prirodom, ispunjena bojama jednostavno zove da se u nju kroči, sjedne u kušaonu ili na terasu te uživa u pogledu, sluša glazbu, razgovara, smije ili samo u šutnji uživa u mirisima i okusima vina, dok se kraićkom oka promatraju njegovi odbljesci u čašama.
„Upoznaj vinara, pa ćeš znati kakva vina radi“, često se govori, a kad se upozna mladog vinara Tomislava Voštinića, tada odmah postaje jasno zašto vinarijom vlada posebna vibra te zašto su vina koja izlaze iz njegovog podruma toliko dobra i cijenjena i to ne samo u Hrvatskoj. Naime, osamdeset posto proizvedenog vina, vinarija Voštinić Klasnić izvozi u SAD. Kada bi proizveli više, i veće bi količine otplovile u „Novi svijet“.
Ljubav prema škrletu
Najveća ljubav Tomislava Voštinića i glavna zvijezda vinarije je autohtona sorta škrlet, a Tomislav je želio dokazati, odnosno i dokazao da se od te sorte koju su u prošlosti toliko omalovažavali da su je vinari gotovo i prestali uzgajati, može proizvesti divna i čudesna vina, pa je danas postala sorta koja se služi u vrhunskim restoranima.
Tomislav Voštinić je u svojoj vinariji otvorio novo poglavlje o škrletu i razbio predrasudu da se od ove sorte može proizvesti samo jednogodišnje vino. Prvi je proizveo pjenušac od škrleta (Fraktal), te prvo vino u Hrvatskoj kasne berbe te sorte, odnosno predikat od škrleta koji do tada na Zavodu nije bio prijavljen niti vinificiran (Unikat).
Igre s vinima
„Škrlet je meni kao Lego kocka. Možeš ga slagati kako hoćeš, ako znaš što radiš“, rekao je jednom prilikom Tomislav Voštinić koji voli eksperimentirati sa tom sortom, ali i ostalim stanovnicima svojih vinograda , „igrati se s vinima“, kako često kaže.
Jedna od riskantnih i posebnih „igra“ bilo je stvaranje vina Nátur, limitirane serije koja stilski pripada narančastim vinima, što znači da je grožđe fermentiralo na prirodnim divljim kvascima iz vinograda. Tomislav je zakopao drvenu bačvu s vinom na jeden metar dubine u zemlju i ostavio je mjesec dana.
Budući da vino u drvenim bačvama upija mirise iz okoline, tako je Tomislav u vino uspio ugraditi karakter ilovače u kojoj je nastalo i napunio u glinene boce koje dodatne djeluju na njegov okus. I etiketa je posebna – na svakoj se nalazi blatnjavi otisak prsta vinara koji simbolizira njegov spoj sa zemljom.
Pionir veselih etiketa
Priča o povijesti, priča o vinima… vinarija Voštinić Klasnić puna je priča, a posebna je i ona o etiketama koja je započela suradnjom sa studiom Size čime je dobiveno novo ruho starog i danas neatraktivnog konzervativnog vizualnog identiteta. To je bio početak i nove priče vinarije koja je danas ujedno i galerija, prostor u kojem se vina spajaju s umjetničkim djelima, u kojem se održavaju radionice svih oblika umjetnosti.
Najposebnija je etiketa vina Kolaž, spoja Moslavine i Dalmacije, kupaže merlota, cabernet sauvignona, cabernet franca, crljenka i syraha s vinograda koje Voštinić ima u zakupu u Ravnim Kotarima. Slično kako umjetnici tehnikom kolaža stvaraju djela lijepljenjem različitih uzoraka i boja, vinari stvaraju kupaže. Uostalom, zar i pravljenje vina nije umjetnost? Stoga je na bocu od 1,5 l elastičnom gumicom pričvršćeno pet etiketa – koliko i sorata. Pa, kad se sadržaj popije, budući da su samoljepljive, svatko može na boci, rezanjem ili trganjem etiketa stvarati svoj mali kolaž i bocu pretvoriti u novo, unikatno umjetničko djelo.
U suradnji s prirodom
Vinarija Voštinić Klasnić priča i priču o prirodi – 4,5 ha vlastitih vinograda i 4,5 ha vinograda u kooperaciji, te tri i pol hektara crnih sorata u Dalmaciji osam je godina pod ekološkom proizvodnjom, a uskoro dobivaju i certifikat. Od bijelih sorata, ne čudi – 90% je zasađen škrlet.
Na svu sreću, moslavački pa i hrvatski vinari, a naročito Voštinić, sve se više vraćaju autohtonim sortama koje bude znatiželju ljubitelja vina i zahvaljujući kojima Hrvatska postaje prepoznatljiva na vinskoj karti svijeta.
„Ako nemaš autohtonu sortu, ako nemaš organski uzgoj i ako ne znaš tko si, radije se nemoj baviti vinarstvom. Potrošit ćeš 10 godina života i sve što imaš“, poručio je jednom prilikom Tomislav Voštinić mlađim generacijama.
Pogled u budućnost
A, budućnost? Tomislav Voštinić ima velike planove, ali i razum: sve što je stvorio, sve što je izgrađeno, izgradilo je vino i rad obitelji, rodbine i prijatelja.
U planu je proširenje podruma, a prihvati li se njihova prijava za Vinsku omotnicu tek tada kreću u veću renovaciju i u suradnji s restoranom Barrel iz Soblinca otvaraju bistro i tako proširuju gastronomsku ponudu za koju se danas brine Tomislavova supruga koja je u Londonu završila kulinarsku školu Le Cordon Bleu. Njene delicije bit će poslužene ako se u vinariji najavi event za manju grupu, a veće grupe, proslave pa i svadbe goste se cateringom već spomenutog restorana Barrel.
Vino je poezija
Osim u vinariji Voštinić Klasnić, njihova vina mogu se kupiti u bio dućanima koji prodaju ekološki uzgojene proizvode, u vinoteci njihovog distributera, a toče se u pomno odabranim restoranima u Hrvatskoj i diljem svijeta. Novost je da će se moći uskoro kušati i u njihovoj vinoteci, odnosno mjesto u Ivanićgradu koje će nositi ime Kafić vinoteka No. Škrlet.
Uostalom, zavirite u njihov webshop https://vk.hr/proizvodi/– uz bazni i zaigrani Škrlet u ponudi su Unikat, Fraktal, desertni Muškat i Red, a prije nego što ih otvorite, pročitajte na etiketi i haiku koji je, kao i etiketa ekspresija vina:
Ljeto, jutarnje sunce i breskva.
Dobra vibra, pjesma i ples.
Riba ili pajcek. Sushi ili pura.
Mladost, ludost. To je Škrlet.
Tekst: Sunčana Barušić
Foto: Rene Karaman, Sunčana Barušić i arhiva vinarije Voštinić Klasnić
