Gourmet, Wine & Drink

Vino uz pizzu: Pustolovina okusa u pizzeriji Mrs. Fogg

Eno-gastro projekt ‘Vino uz pizzu’, koji su osmislili Renata Cisar i Mustafa Topčagić po uzoru na već etablirano ‘Vino uz žlicu’, nastavio je svoju gastronomsku priču u zagrebačkoj pizzeriji Mrs. Fogg. Ideja projekta ostala je ista – pokazati kako se pažljivo odabrana vina mogu izvrsno sljubiti s pizzama, od tradicionalnih talijanskih klasika do maštovitih autorskih kreacija.

Smještena u novozagrebačkom Zapruđu (Karla Metikoša 2b) pizzeria Mrs. Fogg svojim osebujnim steampunk uređenjem goste vodi na putovanje u svijet industrijske estetike, neobičnih detalja i gastronomskih pustolovina.

Inspirirana duhom putovanja i istraživanja, ova pizzeria spaja talijansku tradiciju s modernim pristupom pripremi pizza, panuozza i drugih specijaliteta. Posebnu pozornost posvećuje tijestu, kvalitetnim sastojcima i originalnim kombinacijama okusa, a ponudu upotpunjuju lazanje, pannicarno i deserti.

U takvom ambijentu održano je drugo izdanje projekta ‘Vino uz pizzu’, tijekom kojeg su gosti imali priliku kušati različite gastronomske kombinacije, upoznati vinare, proizvođače destilata i maslinovih ulja te se uputiti u tehnološke inovacije u ugostiteljstvu.

Pizzeria Mrs. Fogg otvorena je prije četiri godine kada su se poslovni partneri Saša Višnjić i Emil Tocauer odlučili na novi ugostiteljski izazov nakon što su uhodali posao u Baru Mr. Fogg u Martićevoj. Kao treći partner tada im se priključio Domagoj Kralj, koji je najzaslužniji za recepture jela i kvalitetu po kojoj je pizzeria danas prepoznatljiva.

Razvio je originalnu recepturu i specifičnu pripremu tijesta s desetodnevnom fermentacijom tako da njihove pizze nisu ni napoletane niti romane nego – pizze Mrs. Fogg. Kasnije su u Vlaškoj otvorili i Grandma Fogg s pizzama al taglio, koje se peku u pravokutnim posudama i prodaju na komad. U međuvremenu pokrenuli su proizvodnju tijesta za pizzu u Buzinu, koja koriste u svojim pizzerijama, ali ih prodaju i drugima, a zamrznuta se mogu naći i u dućanima Mrkvica, Špeceraj i Veronika.

Prije nego su prvi sljedovi stigli na stol, za aperitive, a kasnije i dižestive, pobrinula se istarska Old School Distillery iz mjesta Vošteni pokraj Svetog Lovreča, čija tradicija destilacije seže gotovo stotinu godina unatrag. Posebnost njihove proizvodnje spoj je obiteljskih receptura, istarskih vina i suvremenog pristupa izradi likera i rakija. Uzvanici su kušali četiri različita destilata koje su predstavili vlasnici destilerije Tatjana i Marko Ljubešić. Grappa Istriana otkrila je tradicionalnu stranu istarskog destilerijskog umijeća, dok je Orange, liker na bazi gina, donio osvježavajuće citrusne arome. Posebno zanimanje izazvao je Rosettino, u kojem se rosé vino spaja s peterostruko destiliranim vinjakom, stvarajući nježan, voćan i aromatičan liker. Ljubitelji bogatijih i slađih okusa došli su na svoje uz Moscatino Chocolate, u kojem se muškatno vino nadopunjuje čokoladnim notama. Koktel od Orange likera s tonikom pokazao se kao jedno od zanimljivijih iznenađenja večeri.

Old School Distillery – Tatjana i Marko Ljubešić.

Gastronomsko druženje započelo je pizzom Margherita pesto Genovese, pripremljenom od umaka od rajčice, mozzarelle, ekstra djevičanskog maslinova ulja i aromatičnog pesta od bosiljka. Uz nju je poslužen pjenušac Didin san Rosé Brut vinarije Slamić iz Žaborića kraj Šibenika. Svježina, živahni mjehurići i voćni karakter pjenušca lijepo su pratili sočnost rajčice i kremoznost mozzarelle, dok je pesto Genovese svojom izraženom aromom bosiljka dao dodatnu dimenziju ovom mediteranskom spoju. Ugodne kiseline pjenušca, rađenog tradicionalnom metodom od sorte grenache noir, osvježavale su nepce između zalogaja, čineći ga prikladnim uvodom u večer. Luka Slamić, predstavnik ove obiteljske boutique vinarije, istaknuo je njihovu posvećenost ekološkoj proizvodnji u kojoj još imaju pjenušac blanc Didin san brut (debit, pošip, trbljan i maraština), mirnu kupažu Ćaćin san (debit, pošip i trbljan) te Rosé, Syrah i Babić. Vinogradi su im u Ljubostinjama u zaleđu Šibenika, Donjem Polju kod Vrpolja i Nadinu u Ravnim kotarima.

Pizza Margherita i pjenušac Slamić Didin san

Uslijedio je Panuozzo mortadela tartufi, talijanski specijalitet pripremljen od tijesta za pizzu, čija je posebnost u kombinaciji mekane unutrašnjosti i hrskave korice. Bogatstvo mortadele i aromatičnost tartufa tražili su vino koje će pratiti intenzitet okusa, ali pritom i zadržati potrebnu svježinu. Izbor je pao na vrhunsku Malvaziju 2025 istarskog vinara Marka Fakina iz okolice Motovuna. Njezina voćnost, mineralnost i ugodna punoća skladno su se povezale s kremoznošću i karakterističnim aromama tartufa, dok su svježe kiseline uravnotežile masnoću mortadele. Fakinova Malvazija još jednom je pokazala zašto ova istarska autohtona sorta zauzima posebno mjesto u gastronomiji. Njezina svestranost dolazi do izražaja upravo uz jela u kojima se isprepliću izražene arome, bogata tekstura i umjerena slanost.

Panuozzo i Fakin Malvazija

Uz domaće kruščiće, uzvanicima je na kušanje ponuđeno ekstra djevičansko maslinovo ulje Ramov. Karakterističnog i jedinstvenog okusa, ulje Ramov provjerenog je dalmatinskog porijekla, a dobiveno je kombinacijom maslina s Dugog otoka i Ravnih kotara. Proizvodnju maslinova ulja započeo je prije 25 godina Dragan Ramov, a obiteljsku tradiciju nastavila je njegova kći Matija. Masline koje rastu u čistom okruženju rubnih dijelova Parka prirode Telašćica na Dugom otoku daju blago, svježe i voćno ulje s notama badema. Ulje otočkih maslina u obiteljskoj se uljari u Stankovcima pažljivo miješa s pikantnijim, intenzivnijim uljem maslina iz Ravnih kotara i na taj način dobiva se savršeno uravnotežen spoj otočkih i maslina iz zaleđa. Upravo takav spoj voćne svježine i pikantnosti otkriva punu snagu i sve blagodati masline te ujedno donosi prepoznatljivost i posebnost maslinovog ulja Ramov.

Maslinovo ulje Ramov

U nastavku večeri predstavljena je Pala Romana by Domagoj Kralj, autorska interpretacija rimske pizze, prepoznatljive po izduženom obliku i prozračnom tijestu s hrskavom koricom. Okus je baziran na popularnom umaku Cacio e pepe uz dodatak visokokvalitetne šunke Gran Piacere, pelata San Marzano i sira Verde Pascolo te parmezana, maslinovog ulja i kumina. Uz nju je poslužen Škrlet 2025 vinarije Miklaužić iz moslavačkog vinogorja, koji je još jednom pokazao da se lakše pije nego što se izgovara. Ova autohtona hrvatska sorta, poznata po svježini, nježnim cvjetnim i voćnim aromama te živahnim kiselinama, pokazala se zanimljivim partnerom ovoj pizzi. Njegova lakoća i pitkost omogućile su da do izražaja dođu tekstura tijesta i okusi nadjeva, bez međusobnog nadmetanja. Petra Miklaužić podsjetila je da je obitelj Miklaužić među pionirima revitalizacije škrleta, koji su se prije 26 godina posvetili toj totalno zaboravljenoj sorti. S vremenom su pokazali da se škrlet može raditi ne samo svjež, nego i kao pjenušac te odležano vino. Moslavina ima nešto čime se zaista može ponositi, dodala je Miklaužić.

Pala Romana i Škrlet Miklaužić

Posebno zanimljiv slijed bila je pizza Slanina Friarielli, u kojoj se spajaju bogatstvo slanine i karakteristična, blago gorkasta aroma talijanskog lisnatog povrća friarielli (napuljske brokule). Uz nju je poslužen Éclat Plavac mali 2019 iz Vinologa. Riječ je o znatno snažnijem vinskom partneru, čija je struktura mogla pratiti intenzivne okuse slanine. Masnoću i slanost slanine ublažila je djelomična trpkost, dok su gorkaste note povrća stvorile zanimljiv kontrast zrelom karakteru plavca. Ovaj spoj pokazao je da uz pizzu svoje mjesto mogu pronaći i ozbiljnija crna vina, osobito kada je riječ o bogatijim nadjevima. Danijel Stipanić, vinski specijalist u Vinologu, koji vodi i njihovu zagrebačku vinoteku na Trešnjevci, rekao je da je ovo specifično vino odnjegovano u bačvama od američkog hrasta koje su mu dale note čokolade i karamela uz manje tanina i više elegancije. Vinolog, iza kojeg stoji poznata vinska stručnjakinja Jelena Balog, ima vinariju u Samoboru i vinograde u više hrvatskih regija, a grožđe za Éclat Plavac mali dolazi iz pelješkog vinogorja. Među vrhunskim odležanim vinima linije Éclat imaju još Chardonnay i Cabernet sauvignon te cuvée Le Premier (pošip, malvazija i graševina)

Pizza Slanina Friareli i Eclat Plavac mali

Večer je upotpunilo predstavljanje AVA.LIT robotskog konobara kao tehnološkog rješenja namijenjenog suvremenom ugostiteljstvu. Robot konobar samostalno može prevoziti hranu i piće između kuhinje i stolova, čime uvelike olakšava posao osoblju. Na taj način, naglasili su predstavnici tvrtke UTILITER Roberto Radelić i Tin Vurušić, ugostitelji i njihovi djelatnici imaju više vremena za bolju i kvalitetniju komunikaciju sa svojim gostima. Tvrtka UTILITER osnovana je u Varaždinu, ima operativne urede u Zagrebu i u Splitu, a sa svojim je softverskim rješenjima za ugostiteljstvo prisutna na tržištu već više od 20 godina. Ovom prigodom, predstavljanje robota konobara pokazalo je kako automatizacija može biti koristan dodatak ugostiteljskoj usluzi, ali i vrlo zanimljiva atrakcija za goste.

Robot konobar AVA.LIT

Slatki završetak večeri donio je Art of Tart, desert s malinama, kremom od mascarponea, tonke i amaretta. Poslužen je uz polusuhi Sávoj Rosé 2025 vinarije Belje, koji je prezentirao Lukica Martić, prodajni predstavnik Belja. Voćni karakter roséa, s aromama jagode, maline, nara i ruže nadopunio je desert, dok su svježina i ugodne kiseline vina pridonijele laganijem završetku bogate gastronomske večeri. Poluslatki karakter pokazao je zaokruženost i naglasio raskošne arome ovog vina u kojem se očituje izvrstan spoj pinota crnog, frankovke, merlota i cabernet sauvignona. Linija Sávoj, nazvana po princu Eugenu Savojskom, predstavlja suvremeniji izraz baranjske vinske tradicije, s naglaskom na voćnost i pristupačnost. Namijenjena je isključivo HoReCa sektoru, a osim Roséa, u njoj su zastupljeni još Graševina, Blanc, Orange i Rouge.

Art of Tart i Belje Savoj Rose

Novo izdanje projekta ‘Vino uz pizzu’ pokazalo je da pizza može biti mnogo više od jednostavnog i brzog obroka. Od svježih bijelih vina i elegantnog pjenušca do strukturiranog plavca malog, svaki je slijed otvorio drukčije mogućnosti sljubljivanja. Uz istarske destilate i dalmatinska maslinova ulja večer u pizzeriji Mrs. Fogg povezala je gastronomsku tradiciju i suvremenu kreativnost, potvrdivši da za dobru vinsku priču nisu nužni komplicirani recepti, nego kvalitetni sastojci, promišljeni spojevi i malo istraživačkog duha.

Sudionici i organizatori

FAMA / Foto: Julio Frangen i Sunčana Barušić i arhiva Pizzerije Mrs. Fogg

You may also like...