U slovenskom Prekmurju, od Čakovca udaljena pedesetak kilometara, nalazi se Vinarija Marof. Brend Marof, izvorno poznat kao Toko, osnovan je 2007. godine. Dvije prve berbe odrađene su u starim pogonima, a od 2009. godine proizvodnja je smještena u današnjem podrumu.
Na prvi pogled, brojke ne zvuče spektakularno. Oko 22 hektara vlastitih vinograda i približno 70.000 litara vina godišnje. Međutim, ovdje nije cilj proizvoditi što više. Baš naprotiv! Marof je posvećen proizvodnji vina visoke kvalitete, a prosječni pa se bere jedva kilogram po trsu.
Osim sa vinograda uz vinariju, grožđe dolazi i s lokacija Vodonci i Kramarovci, a svaka od njih ima drugačiji sastav tla i mikroklimatske uvjete. Kramarovci su udaljeni svega desetak kilometara, ali razlika se osjeti u vinu. Ondje se nalazi vulkanski tuf, a vina s tog položaja mogu pokazati izraženiju mineralnost i slankast karakter. Ondje također pada nešto više kiše, što utječe i na kiselinski profil vina.
U Marofu se posebno ističe frankovka, odnosno modra frankinja, sorta koja ima dugu tradiciju u ovoj regiji. Noviji nasadi frankovke, zweigelta i merlota posađeni su nakon osnivanja vinarije, dok dio bijelih sorti (chardonnay, sauvignon blanc, zelen, rajnski rizling, sivi pinot i laški rizling) dolazi iz starijih nasada. Neki su trsovi stari između 30 i 40 godina, a pojedini dosežu i 45 godina.
Posebno je zanimljiva autohtona sorta zelen koju vrijedi kušati, kao i odležana vina na koja su vrlo ponosni. Većina vina provodi između 20 i 24 mjeseca na odležavanju, dok pojedina vina i nekoliko godina u hrastovim bačvama. Koriste se francuske bačve, ali i velike bačve od slavonskog hrasta, zapremine 500 litara.
Iz vinarije Marof izvoze vina i izvan Slovenije. Tako vina putuju prema različitim europskim i svjetskim tržištima – od Nizozemske, Švedske, Belgije, Njemačke, Austrije i Italije do Japana, Južne Koreje i drugih tržišta.
Prije nego što kušate prvo vino, Marof će vas osvojiti pogledom. Vinarija nije građevina koja se pokušava natjecati s krajolikom – upravo suprotno, kao da je napravljena da u njega što prirodnije „uplovi“.
Duga, horizontalna linija zgrade prati padinu i topografiju terena, dok je velik dio vinarije skriven ispod zemlje. Projektirao ju je arhitekt Andrej Kalamar iz Studija Kalamar, a nova je vinarija otvorena 2009. godine, uz obnovljeni povijesni kompleks Marof.
Arhitektura je pritom vrlo promišljeno povezana s okolišem: krov od crvenog crijepa nastavlja tradiciju nekadašnjih gospodarskih zgrada, a fasada svojim vertikalnim elementima diskretno podsjeća na redove trsova. No kada je vidite uživo, teško je ne pomisliti na brod. Kao da je vinarija usidrena usred vinograda, s pogledom koji se otvara prema brežuljcima Goričkog.
A ispred nje ribe, rad lokalnog umjetnika Roberta Juraka. Neobičan detalj koji cijeloj priči daje gotovo filmsku scenografiju: vinogradi na brežuljcima, vinarija koja podsjeća na brod i ribe Panonskog mora koje kao da su upravo isplivale pred njen ulaz.
Foto: Nikola Zoko
