Službenu granicu nema, međutim, zemljopisno je ovo područje stisnuto između visokih planina na sjeveru i Jadranskog mora na jugu. Hercegovina, mediteranski dio Bosne i Hercegovine nalazi se na razmeđi mediteranske i orijentalne kulture, obiluje prirodnim ljepotama, ali i povijesnim te sakralnim spomenicima koji svjedoče da su ovdje boravili na kraća ili dulja razdoblja razni narodi, što govori o njenoj burnoj prošlosti.
Blaga klima, obilje vode i sunca čine Hercegovinu izuzetno ugodnom za život, pa ne čudi da je od pamtivijeka njena plodna zemlja davala plodove dostatne za život ljudi i stoke, ali i uzgoj vinove loze.
Povijesna baština i mnogobrojni arheološki pronalasci dokaz su da je tradicija uzgoja loze i pravljenje vina na ovom području stara više od 2000 godina. Loza posađena u kameno tlo svojim se korijenjem tvrdoglavo probija do vode, povjetarac s obližnjih planina nježno je hladi noću, a sunčane zrake daju snagu, pa su zlatno i rumeno obojena vina od pamtivijeka uveseljavale careve, kraljeve, plemiće i osvajače diljem svijeta, a običnom narodu okolice davale svakodnevnu okrjepu nakon napornih dana u poljima i vinogradima.
Vina iz hercegovačkih vinograda kušalo se na radionici Vrijeme je za… u organizaciji Vjekoslava Madunića pod vodstvom sommeliera Darka Lugarića. Na kušanje su vina donijeli iz tvrtke Hercegovinavina iz Mostara zahvaljujući kojoj se vina iz Hercegovine mogu nabaviti na hrvatskom tržištu, a predstavio ih je Stanislav Lubina.
Udruženi s vinarijom Čitluk prerasli su u najveću vinariju u Bosni i Hercegovini – na 350 hektara godišnje proizvedu preko 3 milijuna litara vina, danas pod budnim okom enologa Tihomira Prusine.
Priča vinarije Čitluk započela je 1958. godine sadnjom prvog vinograda s autohtonim hercegovačkim sortama žilavka i blatina i to na lokalitetu Dubrava pored Međugorja. Pod okriljem privatne tvrtke Hercegovinavino danas loze rastu i na lokalitetima Konjusi, Krućevići, Lopate, Tepčići, Trta i Žitomislić u Gornjem i Donjem polju, dok je najpoznatiji vinograd u Blizancima nedaleko Čitluka gdje rastu loze znamenitog Kamenog vina sorte žilavka.
Kušala su se vina Konjusi žilavka&malvazija, 2026.; Kameno 2024.; Teuta Žilavka selekcija 2024.; Konjusi ružica (blatina) 2025.; Blatina de Broto 2023.; Konjusi cuvée (70% Blatina 30% Cabernet sauvignon) 2024.; Konjusi cuvée (70% Blatina 30% Trnjak) 2024.;Teuta Trnjak 2023. i kao vino iznenađenja Blatina de Broto Grand Cru 2018.
S prvim vinom je tvrtka Hercegovinavino predstavila i novu liniju. Naime neka vina iz linije Konjusi tek stasaju u njihovim podrumima, a ovom prilikom su se mogle kušati vrlo zanimljive kupaže koje već osvajaju nepca probirljivih kušača.
Iako su na vinogradima posađena introducirane svjetske sorte: cabernet sauvignon i sauvignon blanc te merlot, syrah i chardonnay, iz tvrtke Hercegovinavino s ponosom ističu kako se najviše pažnje posvećuje domaćim sortama. Vodeća je, dakako, žilavka, a uzgajaju i blatinu, trnjak, vranac, iz susjedstva dalmatinski plavac i malvaziju te oprašivače krkošiju i benu.
U želji da očuvaju autohtono i domaće, tvrtka Hercegovinavina pridružila se svjetskim trendovima. Naime, turisti i kupci, bilo domaći ili strani, vole istraživati i kušati nešto novo, njima nepoznato. Autohtone sorte, pokazalo se na radionici, mogu dati vrlo zanimljiva vina, i može se reći da danas predstavljaju ono najbolje iz hercegovačke regije.
Tekst: Sunčana Barušić
Foto: arhiva vinarije Čitluk i Marko Čolić
